Mehmed pasa Sokolović

    Višegradska ćuprija na Drini je zadužbina velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića (tur. Sokollu Mehmet Paşa, 1505. ili 1506-1579).On je jedan od velikih osmanskih vojskovođa porijeklom iz Bosne. Rodio se u selu Sokolovići pored Rudog 1505. ili 1506, a kao dijete pravoslavnih roditelja. U to vrijeme postojao je običaj poznat kao Divširma, odnosno „Danak u krvi”. Srpska djeca su na silu otimana i odvođena u Tursku gdje su prevođena u islam i školovana u njihovim vojnim školama gdje su postajali Janjičari, elitni vojnici turskog carstva. Tako je iz okoline Višegrada kao dijete odveden i Bajica Sokolović i dobija ime Mehmed. On će kasnije zahvaljujući svojoj sposobnosti postati oficir osmanske vojske, a na vrhuncu svoje moći postaje veliki vezir, odnosno premijer države po današnjim standardima. Na vrhuncu svoje moći naređuje da se u Višegradu na Drini sagradi most kome ravna nema.

Most je izgrađen u periodu od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada najčuveniji turski arhitekta Kodža Mimar Sinan. Izgrađen je u istočnjačkom stilu i predstavlja remek dijelo tadašnjeg graditeljstva.

                Ima 11 lukova sa blagim usponom prema sredini i silaznom rampom na lijevoj obali. Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Ukupna dužina iznosi 179,5 m, visina nad normalnim vodostajem rijeke 15,40 m a širina mosta 6,30 metara. Most je građen od kamena, sedre, odnosno bigra, koji je dovežen iz Višegradske banje. Iznad šestog stuba nalaze se sa obe strane proširenja. Na prilaznoj rampi lijeve obale nalaze se tri otvora završena prolomljenim lukovima. Na sredini mosta je izgrađena sofa која је predviđena za odmor prolaznika, a preko puta sofe je ugrađen kameni portal.

Na sredini mosta se nekada nalazila kućica sa drvenom kapijom i mostovskom stražom, pa je zbog toga ovaj dio mosta nazvan kapija. Ovdje se nalaze i dvije ploče od bijelog mramora sa stihovima pjesnika Nihadija na arapskom pismu, koji govore o graditelju i godini izgradnje.

Stariji, gornji natpis je ispisan 1571/1572. godine:

„Na Drini u Bosni sagradio je veličanstven most i razapeo red svodova na toj rijeci, na toj vodi dubokoj i hučnoj. prethodnici njegovi ne mogaše ništa slično sagraditi, po naređenju božijem učini to veliki paša,da bi se njegovo ime spominjalo s poštovanjem i blagodarnošću i sagradi most da mu na svijetu nema ravna...“

 

Zapis iz 1577. godine kaže slijedeće:

„Preuzvišeni dobrotvor Mehmed-paša, koji je trojici vladara odano bio veliki vezir, učini najveću divnu zadužbinu, neka mu je Bog u dobro upiše. U čistoj nakani sagradi svojim milosnim pogledom golem most preko rijeke Drine. Izrada mu je bila tako lijepa, da onaj ko ga vidi, misli da je jedno zrno bisera u vodi, a nebeski svod da mu je školjka!“

U svom vijekovnom postojanju most je pretrpio mnogo nedaća. Prvo zabilježeno oštećenje mosta bilo je rušenje jednog svoda u srednjem vijeku. Most je doživio jednu popravku 1873. godine, a 1896. godine velika poplava je uništila veći dio Višegrada, ali je ćuprija ostala skoro neoštećena, iako je Drina dostigla rekordnih 14,6 m dubine. Jedino je stradala kamena ograda mosta.

Godine 1914. su srušena dva stuba i svodovi koji se na njih oslanjaju, a 1943.godine su miniranjem stradala četiri stuba sa okolnim svodovima. U periodu između dva svjetska rata most je privremeno bio osposobljen za saobraćaj uz pomoć metalne konstrukcije. Detaljna rekonstrukcija mosta izvršena je u periodu od 1949. do 1952. godine.
 
Most je jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO listu svjetske kulturne baštine.

Soko Banja je oko 350km udaljena od Višegrada, dok su u neposrednoj blizini nalaze Užice, Tara i Zlatibor.

Text source: http://www.visegradturizam.com/openfile.php?page=5_58_sr.txt

Photo: Panorame 3D